„Aoj, Liko, voli li te iko?

Mi te volimo!

Mjesto Smiljan je prva naša destinaciju u pohodu na Liku. Nalazi se u podvelebitskom dijelu središnje Ličke zavale, na zapadnom rubu Ličkog polja, podno brda Krčmar. Ušao je u svjetsku povijest zahvaljujući činjenici da je u njemu rođen veliki izumitelj i znanstvenik Nikola Tesla.

Po dolasku u Smiljan posjetili smo Memorijalni centar Nikole Tesle. Tu smo vidjeli sljedeće zanimljivosti: rodnu kuću Nikole Tesle i pripadajuće gospodarske objekte, crkvu sv. Petra i Pavla, mjesno groblje, spomenik kipara Mira Blaževića, prototipove u mjerilu 1:1, Teslinu ispitnu stanicu iz Colorado Springsa, turbinu, brod na daljinsko upravljanje, high-tech igralište, ambijentalnu rasvjetu.

Što smo saznali o Tesli, Gospodaru Munja?

Bio je duhovit, nije volio bisere, rođen je za vrijeme oluje.

Kao student stalno je obilazio knjižnice, tražio u njima razne knjige, čitao ih i tako nadograđivao svoje znanje. Bio je neobično ustrajan u čitanju svakog djela koje bi počeo čitati. Čitao je noću uz svijeće koje je sam izrađivao.

Prema priči njegovih prijatelja i onih koji su imali prilike da se zateknu u restoranima koje je posjećivao, prije nego što bi zalogaj prinio ustima, morao je izračunati njegovu zapreminu, jer u suprotnom, ne bi osjećao nikakvo zadovoljstvo u jelu. Računao je čak i zapreminu šalice kave, tanjura juhe… Kažu da je zbog svega toga uglavnom volio jesti sam.

Tesla je bio opsjednut brojem tri, kao i svim brojevima koji su djeljivi s tri. Morao je po tri puta zaredom oprati ruke ili isto toliko puta obići zgradu prije nego što uđe u nju.

Kod svoje kuće Tesla je uzgajao golubove. On im je svakoga dana donosio hranu i toliko ih pripitomio da su mu golubovi slijetali na ramena i jeli hranu iz njegove ruke, bio je branitelj golubova i ptica.

Novac mu nije predstavljao toliku vrijednost kakvu je postavio čovjek prema njemu. Sav novac je  ulagao u izume  kojima je omogućio nove pronalaske omogućujući čovječanstvu lakši život.

Govorio je da mir u svijetu može doći samo kao prirodna posljedica univerzalnog prosvjetljenja.

U Gospiću smo posjetili Muzej Like Gospić. Obišli smo arheološki odjel s pripadajućim lapidarijem, numizmatički odjel, kulturno povijesni odjel s pripadajućom zbirkom oružja, etnografski odjel, galerijski odjel, prirodoslovni odjel.

Posebno mjesto u bogatoj ličkoj kulturnoj baštini predstavlja lička kapa ili crvenkapa, jedan je od prepoznatljivih simbola Like i Ličana. Nekad u prošlosti muškarci su je svakodnevno nosili, a danas je rijetko možemo vidjeti u svakodnevnom životu, obično je možemo vidjeti na nekom sajmu gdje je nose stariji ljudi.

Zanimljivo je bilo vidjeti ličko otvoreno ognjište koje je učenike podsjetilo na Budakovu Mećavu. U svojoj drami Budak kaže: „Lipa je ova naša Lika! E, nema lipše zemlje na svitu od Like.“ 

Pripremila: Gordana Pulić, prof.

FOTO-GALERIJA